Kvizovi su me oduvek neopisivo privlačili.
Još od najranijih dana uživala sam u znanju ljudi koji su se takmičili i svojim znanjem obarali s nogu publiku pored malih ekrana. Bračni par Rapajić i mnogi bili su tada heroji i ljuibimci nacije.
Kvizovi su mi izgledali daleko do pre par godina kada sam odlučila da se aktiviram. Prvo sam se prijavila za "Visoki napon" na RTS 1, a onda redom, kako je šta izlazilo.
Na testiranju za "Napon" videla sam mnoge svoje prijatelje, koje cenim i poštujem po velikom znanju koje poseduju. Shvatila sam da sam u društvu izabranih.
Prvo testiranje nisam prošla, kad su me pozvali u kviz sledeći put-nisam verovala da sam prošla. Ipak jesam. Provela sam se kako sam se provela.
Kvizovi danas i nekad su posebna tema. Danas kao da ne znaju da naprave kviz, ili ga prave neki pogrešni ljudi, ne znam tačno o čemu se radi. U kvizu ne volim sprave, volim znanje, brzina znanja meri se sekundama, a ne tasterima ili ručicama. Međutim, ovo je neko novo doba.
Ima takmičara o kojima imam izuzetno dobro mišljenje. Među njima izdvajam Bracu Kundalića, Jovana Ćuka, Miodraga Batu Babovića, Gorana Avalića, Sofiju, Milucu Jokanović, obožavam i to zauvek Gorana Volfa, svog kolegu, ali jedan je najbolji i nepobediv. O njemu nemam  mišljenje, njega slušam i gledam otvorenih usta.
Zato se ni najmanje nisam dvoumila da kupim njegovu KVIZOPEDIJU. Evo se dva dana bakćem i ne odvajam od ove odlične knjige, uviđajuči, kao Sokrat, koliko u stvari ne znam. Reci mi, Brajkoviću, kako da te hvalim, kad si me bacio na teške muke da odogovrim na 2000 tvojih pitanja, koja u sebi sadrže barem puta 6? Ali, moram.
Ako želite znanje i za kvizove i van kvizova, kupite i steknite opšte znanje tako što će vas kviz šampion Srbije "navoditi" kako se stiču temelji znanja. Posle toga je lako "pakovati" u fioke dodatke i samo slagati novo i aktuelno. Ovo je baza, ovo bi trebalo da mora da se zna pre izlaska u bilo koji i bilo kakav kviz.
Knjigu sa dve hiljada pitanja "Kvizopedija" svaki kvizoman mora imati. Na 277 strana odličnog papira, solidne štampe, ilustrovano fotografijama, među čvrste korice stalo je mnogo od onoga što ja Aco Brajković želeo da podeli s nama.
"Mogao bih još jednu takvu knjigu da napišem. Ovu prvu knjigu pisao sam godinama"- rekao nam je Aco Brajković na promociji svoje prve knjige 22.jula 2013.godine u prostorijama " Vikimedije".
Okupilo se i na ovom mestu društvo odabrano, kvizomana. Nije izostalo propitivanje. Na svako pitanje je Aca imao potanko i mnogo šire objašnjenje. Mladom pravniku iz Arilja s divljenjem stežem ruku za sve što je učinio i čini najpre gajeći kult učenja i znanja.
Posveta KVIZOPEDIJE mnogo govori: "Majci Mili koja je znala da je ulaganje u znanje najvrednija investicija".
Mnogo bi nam trebalo da navedemo, čak i u ovim uslovima užasnog neprofesionalizma u pogledu standarda organizacije kvizova, koliko je Milin sin zaradio u kvizovima-na znanju koje je pod njenim nadzorom, slušajuči mudar savet stekao.

0 Коментари