Добила сам једну драгу поруку. Тужну и драгу:.

Draga Žana,
obzirom da sam na tvom blogu uočio da polako postaješ hroničar Zemuna,
želeo bih da te obavestim da se u sredu upokojio moj stric Georgije Maksimović jedan od najviđenijih građana Zemuna.
Sahrana je održana u Čereviću ,opelo je držalo 17 sveštenika na čelu sa vladikom Sremskim.Nešto veličanstvenije nisam video ,obzirom da su svi došli svojom voljom a ne organizovano ili po nalogu čelnika.
Slike nemam jer sam i sam veoma ožalošćen i nisam ni mogao da o tome napravim reportažu.Postoji jedna ali još nije stigala na moj mail.
Maksa je bio nosilac najviših srpskih i ruskih crkvenih odlikovanja.
Da ne dužim ja više, ti si novinar čije tekstove rado čitam i ne propuštam.
Puno te pozdravljam,
Mladen

Почаствована сам, мало вам се хвалим, и враћам се ћирилици.
Мој пријатељ Младен ми је помогао да се упознам и посредно пренесм и вама детаље о овом необичном заслужном и, на жалост, многима до сада непознатом човеку. Младену се извињавам што су ме бројне обавезе омеле да одреагујем благовремено на вест коју ми је послао. Користим прилику и да му изјавим саучешће, као и породици блаженопочившег Георгија Максимовића.


О овом великом човеку и нашем суграђанину, поводом 60 година успешног композиторског и диригентског рада писало је и "Православље" (http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1064/tekst/georgije-maksimovic-60-godina-dirigentskog-i-kompozitorskog-rada/print/lat):


Crkvena muzika – dragoceno blago naše pravoslavne tradicije
Georgije Maksimović – 60 godina dirigentskog i kompozitorskog rada
mr Milica Andrejević 
Crkvena poezija i crkvena muzika predstavljaju dragoceno blago naše pravoslavne tradicije. Sa ovim blagom se na bogosluženjima svakodnevno susrećemo ali nismo uvek poneseni interpretacijom. Retki su pojci i horovi koji umeju da prate tok bogosluženja i da na adekvatan način prenesu misli i melodije crkvenih pesnika.

Jedan od dirigenata koji privlači pažnju načinom izvođenja crkvene muzike jeste Georgije Maksimović (rođen u Zemunu 1929. g.). U pitanju je dirigent i kompozitor koji ove godine obeležava 60 godina rada. Dirigovanje je učio od Vojislava Ilića na Muzičkoj akademiji u Beogradu. Interesantan je zbog toga što svakom horu pristupa individualno, vodeći računa o izražajnim mogućnostima glasova. U interpretacijama posebnu pažnju posvećuje ujednačenom zvuku i pijanisimo prelivima sa povremenim dinamičkim kontrastima. Trenutno upravlja Horom „Milenko“ iz Čerevića. U ovoj varoši na obali Dunava pokrenuo je Smotru crkvenih horova u želji da na jednom mestu okupi različite izvođače i da podstakne mlađe dirigente na istrajnost u radu sa pevačima amaterima.
Ove godine, 28. maja, održana je treća Smotra crkvenih horova u Hramu Svetog Save u Čereviću. Duhovni pokrovitelj bio je Episkop sremski Gospodin Vasilije. Hor „Milenko“ je pojao na večernjem bogosluženju. Usledio je koncert na kome su pevali Hor Hrama Svetog Nikole iz Zemuna, zatim Hor „Sveti Roman Melod“ iz Pančeva i Hor „Sveti Nikolaj Srpski“ iz Nove Pazove. Dirigovale su Milica Andrejević, Tatjana Krga i Tamara Pajdić. Po završetku koncerta učesnici su se okupili na zajedničkoj večeri tokom koje je Episkop sremski Gospodin Vasilije održao prigodnu besedu i uručio zahvalnicu, povodom šezdesetogodišnjice rada, dirigentu i kompozitoru Georgiju Maksimoviću. Georgije Maksimović je od 1951. godine upravljao raznim, uglavnom crkvenim horovima: Horom „Srpske zanatlijske zadruge“ iz Zemuna, „Akademskim pevačkim društvom“ iz Zemuna, Muškim horom pri Hramu Svetog Save u Beogradu, Muškim i mešovitim horom pri Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Beogradu, „Prvim beogradskim pevačkim društvom“ pri Sabornom hramu u Beogradu, Akademskim horom „Obilić“, Horom beogradskih sveštenika (10 godina), Horom Bogoslovije Sveti Sava u Beogradu (5 godina), Horom Bogoslovije Sveti Arsenije Sremac iz Sremskih Karlovaca (3 godine), Horom Eparhije sremske „Sveti Nikolaj“ (od 1992. do 2005.). Sa navedenim horovima ostvario je brojna putovanja i nagrade. Izdvajaju se gostovanja u: Nemačkoj, Austriji, Italiji, Švedskoj, Danskoj, Holandiji, Norveškoj, Grčkoj, Rumuniji, Bugarskoj, Engleskoj, Americi, Kanadi, Rusiji (6 puta), Mađarskoj.
Brojni koncertni nastupi, ali i pevanje na bogosluženjima doneli su Georgiju Maksimoviću gramatu blaženopočivšeg Patrijarha srpskog Pavla, Georgijevski orden (Petrograd), gramatu Saveza kompozitora Rusije, orden od antiohijskog Patrijarha, orden od rumunskog Patrijarha, prvu nagradu za kompozitorski rad na Festivalu „Horovi među freskama“ 2004. godine, časovnik sa urezanim inicijalima ruskog Patrijarha Pimena za kompoziciju Dostojno jest. Godine 2004. postao je počasni građanin Sremskih Karlovaca.
Ovo je samo deo raznovrsne umetničke karijere Georgija Maksimovića. Verujemo da će se mnogi setiti interesantnih trenutaka saradnje sa navedenim dirigentom.
Želimo mu sređnu 60. godišnjicu rada.

http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1064/tekst/georgije-maksimovic-60-godina-dirigentskog-i-kompozitorskog-rada/print/lat


petak, 12. nov 2010, 22:25
Antologija srpske muzike – Kompozicije Georgija Maksimovića
Radio Beograd 3
Emisija Antologija srpske muzike, u kojoj petkom predstavljamo višeglasnu tradiciju srpske pravoslavne duhovne muzike od polovine 19. do kraja 20. veka, 12. novembra posvećena je duhovnim kompozicijama Georgija Maksimovića.
Kompozitorska i dirigentska delatnost Georgija Maksimovića vezana je za pevačka društva u Zemunu, Beogradu, Sremskim Karlovcima i Čereviću. Tokom karijere vodio je ukupno 12 horova. Kao pevač Akademskog pevačkog društva u Zemunu bio je asistent dirigenta Vojislava Ilića. Oslanjajući se na pomenuti rad, ali i na znanja stečena na Muzičkoj akademiji u Beogradu (klase Vojislava Ilića i Marka Tajčevića), Maksimović je od 1951. godine radio kao horski dirigent i kompozitor. Najznačajniji i najobimniji deo njegovog opusa čine duhovne kompozicije: Liturgija za muški hor,Liturgija za mešoviti hor, Opelo za muški hor, pojedinačne bogoslužbene pesme, obrade ruskih duhovnih pesama. Kao kompozitor Georgije Maksimović posebnu pažnju poklanja podjednakom razvoju svih horskih glasova i ujednačavanju njihovih boja. U dirigentskim interpretacijama insistirao je na pijano pevanju na dah, sa povremenim dinamičkim gradacijama do fortisima. Ovakav pristup pokazuje sklonost ka ruskoj horskoj školi što nije neobično jer je Maksimović u nekoliko navrata vodio ruske zagranične horove, dok je i sa srpskim pevačkim ansamblima, naročito sa horom beogradskih sveštenika i Horom Eparhije sremske, često gostovao u Rusiji. Nastupi u sali Petrogradske filharmonije, u letnjem dvorcu Petra Velikog, u Kazanskom saboru u Petrogradu, u Muzičkoj akademiji u Moskvi, u koncertnoj sali univerziteta Lomonosov u Moskvi, u Novgorodskoj filharmoniji doneli su mu i veliki broj nagrada. Među njima su najznačajniji ordeni, gramate i priznanja koja je za komponovanje i interpretaciju pravoslavne duhovne muzike dobio od: srpskog patrijarha Pavla, ruskog patrijarha Pimena, antiohijskog patrijarha Diodora II, rumunskog patrijarha, Saveza kompozitora Rusije, festivala Horovi među freskama i drugih.
Njegove duhovne kompozicije pripadaju bogoslužbenom repertoaru pravoslavne horske muzike ali mogu da se izvode i koncertno. Zahvaljujući brojnim javnim nastupima sva dela Georgija Maksimovića postoje i u zvučnom zapisu. Osim u Rusiji dela su mu izvođena u svim većim evropskim muzičkim centrima.
Večeras ćete slušati duhovne pesme Krestu tvojemu i Gospodi usliši, obrade ruskih duhovnih kompozicija, kao i Opelo za muški hor. Narednog petka, 19. novembra, emitovaćemo kompozicije iz večernje službe, pesme iz Jutrenja, kao i odlomke iz Liturgije za muški hor ovog autora.
Urednica emisije: Milica Andrejević.
http://www.rts.rs/page/radio/sr/story/1466/Radio+Beograd+3/793290/Antologija+srpske+muzike+%E2%80%93+Kompozicije+Georgija+Maksimovi%C4%87a 

0 Коментари