U sali u Kosovskoj 9 u Zemunu 4.juna održana je tribina o posledicama NATO bombardovanja po zdravlje građana u organizaciji novoosnovanog udruženja "Složni za Zemun i Batajnicu". Na tribini su govorili prof.dr Danica Grujičić i general u penziji Slobodan Petković.

U svom izlaganju Petković je govorio o radiološko-hemijskom-biološkom dejstvu oružja punjenog osiromašenim uranijumom, kasetnim, grafitnim bombama i ostalim koje je bačeno na Srbiju, Crnu Goru i Kosovo i Metohiju u ratu vođenom 1999.godine.
Sam Petković je od 1999., po završetku rata bio u državnom timu koji se osnovala tadašnja vlada SRJ za detekciju i zaštitu najzatrovanijih područja na funkciji načelnika Jedinice za atomsko-hemijsko-biološku zaštitu. Pred sam kraj rata bačeno je najviše oružja, pretpostavlja se desetak tona na Kosovo i Metohiju i Srbiju, a pet na Crnu Goru.
Posledice više desetina hiljada vazdušnih udara su desetak uništenih tenkova, ali su razoreni infrastrukturni sistemi, industrijski pogoni i civilni ciljevi-na području Balkana zabeležena su 20-30 puta veća zračenja od maksimalnih dozvoljenih granica.
Pravu opasnost, pored razaranja i žrtava, predstavlja radioaktivna prašina koju su udari izazvali.
Prema svetskom proseku 2000 novoobolelih na milion stanovnika, u Srbiji je on za dva i po puta viši, sa tendencijama porasta. Posebno zabrinjava registrovanje genetskih aberacja, što narode Balkana, posebno srpski, u vremenu dejstva posejanih kombinovanih otrova i činjenicom da je osiromašenom uranijumu vreme raspada 4,9 milijardi godina ne ostavlja mnogo nade u preživljavanje. General Petković zločin NATO počinjen bombardovanjem SRJ naziva genocidom.
"Mi nemamo medije koji bi pratili ove naše tribine po Srbiji. Naši mediji su oni koji dođu na ove tribine da čuju ono što se dosada istražilo i do čega su došli stručnjaci.
Smatramo da ovaj narod ima pravo da sazna ono što znamo, a u ovom timu su i dr Slobodan Čikarić i Dragoljub Antić iz Instituta u Vinči, kao i mnogi drugi, osvedočena imena srpske nauke.
Dugoročno nam je ugrožen opstanak, a da za 16 godina nismo popisali opasna mesta, nismo izmerili zatrovanost zemljišta i eko sistema, posledice po privredu i industriju.
Kad se sve sabere, naši su glasovi ućutkani i nijedna Vlada posle 1999.godine nije podigla svoj glas niti tražila istinu i pravo za narod.
On treba da zna gde i kako živi i ima pravo da traži odštetu za nastalu štetu, žrtve i posleratne i buduće.
Zato ćemo mi inicirati potpisivanje peticije i kampanju "Neću u NATO-eto zato" i istrajati na upornom zahtevu da Vlada formira stručnu komisiju koja bi ustanovila nastalu štetu, posledice NATO bombardovanja po zdravlje stanovnika i za nju tražila odštetu.
Mi smo u tolikoj i takvoj ekonomskoj krizi, svima, navodno, dužni, a istina je sasvim drugačija. Dužni su nam oni koji su  našim generacijama zatrovali stanište i ugrozili biološki opstanak.
Ima li većeg razloga da nećemo ni u vojni savez sa NATO ni u EU čije su zemlje bombardovale Srbiju? U svakom slučaju, o tim se pitanjima ne mogu izjašnjavati skupštine, već samo i jedino narod koji bira svoju budućnost i zato ćemo tražiti da se ono razreši referendumskim izjašnjavanjem"-istakla je dr Danica Grujičić.
I Petković i Grujičić su pred punom salom u Kosovskoj 9 govorili o pokušajima pritisaka, ucenama i uslovljavanjima u izveštajima posle pregleda terena ili analiza zdravstvenog stanja građana. Zato što su činjenice nepobitne, svugde su, da bi bile obelodanjene, morale da se dopisuju "amnestirajuće" fraze, jer je "problem posledica NATO bombardovanja političko pitanje", smatraju oboje govornika.
Taman kada je praćenje posledica boravka u ratom zahvaćenim pordručjima pripadnika vojske, policije i njihovih porodica posle pet godina trebalo da pokaže rezultate, a monitoring je rađen na VMA, on je stopiran. Na taj način je sprečavano da se dođe do konkretnih rezultata, ukidani su budžeti i rasformiravani stručni i uhodani timovi.
U Italiji se rasplamsala parlamentarna debata o obeštećenju pripadnika italijasnkih snaga KFOR-a, koji nisu bili upoznati sa opasnostima terena na koji idu, a među kojima je primećena povećana smrtnost i oboljevanje. Srbija ima podatke i praćenja, ali nije pošla ovim primerom.
Što se regiona tiče, alrmantna je situacija sa posledicama bombardovanja Republike Srpske.
U nastavku tribine bilo je mnogo pitanja iz publike.
Kako saznajemo, kampanja "Neću u NATO. Eto zato", kao i potpisivanje peticije za osnivanje Vladine stručne komisije koja bi trebalo da sveobuhvatno istraži posledice NATO bombardovanja na zdravlje stanovnika Srbije i za referendum o izjašnjavanju građana o vojno-političkom savezu sa EU zvanično će početi za desetak dana na punktovima u svim srpskim sredinama.

Poseban problem, kako su istakli govornici na tribini "Posledice NATO bombardovanja po zdravlje stanovnika Srbije" Petković i Grujičić, predstavlja stanje na KiM, gde je bačeno najviše razornog oružja. Postoje istraživanja i činjenice da su posledice vidljive, ali se taje od javnosti, zbog političkih ciljeva.

 Još na:  http://vanzemunci.blogspot.com/2015/03/1999.html
 I još      Zabranjeni film "Smrtonosna tišina"

0 Коментари