BEZ POSLA 14.000 ZAPOSLENIH U NOĆNIM KLUBOVIMA I BAROVIMA BEOGRADA
Hype,Leto,
Bitefartcafe, Soul Society, Tranzit, Ben Akiba, BOHO
bar, Mladost, Ludost, Gajba, Gadost, Mali
Pijac, Brankow, Taman, Remiks, Gastro Bar, Drinka,
Gatsby, KGB, Sindikat, Bar, Central, D BAR, Klub
100, Pivara Dardaneli, Shake & Shake, Freestyler,
Lafayette, Božidarac, Lemon Chili, Polet, Bar Druid,
Cocktail Bar, Lenja Buba, Biters Bar, Tok Bar, Bar Cultura,
2044, Sasa bar, Casa Nova, Magaza, Bank, Drvo
Javorovo, Klub Gotik, Splav River su noćni barovi i klubovi
u Beogradu, koji će teško bez značajnije državne pomoći preživeti recesiju koju
je za sobom ostavilo vanredno stanje usled covida19.
Javnost
su upozorili na teško stanje u ovoj oblasti ugostiteljstva i turizma 26.maja na
konferenciji za medije i tom prilikom istakli,
između ostalog i bojazan da je sasvim realno i izgledno da će 14.000 zaposlenih
u dogledno vreme ostati bez redovnih primanja:
'' Obraćamo se javnosti kao
Udruženje barova i klubova, dela privrede koja zapošljava oko 14000 stalno i
honorarno zaposlenih, a srpskoj privredi doprinosi milione evra na godišnjem
nivou, što kroz namete, što kroz direktan uticaj na generisanje posete turista
iz instranstva.
U doba pandemije izazvane virusom kovid 19, žrtve nisu samo ljudi i njihovo zdravlje, već i ekonomski sistemi. Od malih i srednjih ekonomskih sistema, najviše pogođeni ovom krizom su bili klubovi, barovi, kafići, hoteli i restorani. Ovoj privrednoj grani sada preti i konačno gašenje, jer padom prihoda od 100 odsto za vreme zabrane rada, nisu u mogućnosti da isplate namete koji svakog meseca stižu na naplatu.
Klubovi
koji rade samo tokom zimske sezone, doživeli su potpuni prekid rada 12.3. nakon
zabrane okupljanja više od 100 osoba, kako zbog finansijskih razloga, tako i
zbog odgovornog ponašanja prema svojima zaposlenima i klijentima. Prekid rada
danas, 21.5. i dalje traje, jer je i dalje na snazi zabrana okupljanja preko
100 ljudi i po trenutnim najavama, ovaj limit će biti promenjen tek 15.6,
čime zabrana poslovanja za klubove i noćne barove traje tri meseca i tri
dana. Prihod koji bi klubovi ostvarili u tih nešto više od tri meseca (mart,
april, maj i deo juna) tokom kojih im je, usled pandemije, onemoguceno
poslovanje, predstavlja osnovni izvor sredstava kojim ovi privredni subjekti
obezbeđuju svoj opstanak u letnjem periodu (u toku kojeg po prirodi posla ne
rade), kao i sredstva amortizacije neophodne za adekvatnu pripremu pred novu
radnu sezonu.
Grad
Beograd je doneo odluku da se kirija za mesec i po dana za vreme zabrane
poslovanja plati umanjena za 50%, ukoliko se plati do Nove godine, ili u
celosti ukoliko se plaća na 12 mesečnih rata u toku 2021. Međutim, klubovima
i noćnim barovima “vanredno stanje” ili preciznije, zabrana poslovanja,
zapravo ne traje tih mesec i po dana, već 3 meseca. Pored rente, na naplatu
sve vreme dolaze porezi i doprinosi na plate (iako odloženi, moraju biti
plaćeni), kao i struja i ostali parafiskalni nameti za period kada je
lokalima bio zabranjen rad. Prosečan ugostiteljski lokal za period zabrane
rada na taj način mesečno duguje državi oko milion dinara. S obzirom na to da
većina zimskih klubova i noćnih barova ne radi tokom leta zbog prirode lokala
i poslovne prakse, njihov dug do ponovnog otvaranja 1. oktobra će narasti na
cifru od oko šest miliona dinara.
U
ovim sistemima se nalazi oko 14000 zaposlenih koji platama izdržavaju i svoje
porodice, a gašenjem ovih lokala, uzročno-posledično će biti ugrožene i stotine
firmi koje snabdevaju ili opslužuju ove ugostiteljske lokale. Mere pomoći od
tri plate zaposlenima koje je država donela, a koje su mahom prihvatane bez
otpuštanja zaposlenih, jednostavno nisu dovoljne da ova grana opstane i
izdrži do oktobra, kada će potencijalno klubovi i barovi moći da počnu da
rade u punom kapacitetu i ostvare značajnije prihode. Naravno, pod
pretpostavkom da se virus ne vrati u drugom talasu.
Tu
nije kraj problemima naše branše. S obzirom na to da turisti čine veliki deo
klijentele, oporavak klabinga će se naći u dodatnom problemu. Razlog za to je
činjenica da će i turizam biti podjednako pogođen, između ostalog zbog znatno
povišenih cena putovanja u odnosu na prethodni period, osetno smanjenog
budžeta prosečnog turiste iz zemalja pogođenih pandemijom, njihovih
promenjenih navika i straha od novog talasa pandemije. Sa druge strane,
platežna moć prosečnog građanina Srbije je znatno umanjena zbog pada
privredne aktivnosti, rasta nezaposlenosti kao i subjektivnog osećaja straha
koji ljudi sa opravdanjem imaju. Takođe se insistira na prepoukama da se
ljudi ne okupljaju, a sve ovo čini osnovu naše deltanosti. Da bi jedan klub
opstao, a u zavisnosti od kapaciteta pojedinačnog lokala, potrebno je da
primi od 150 do 700 osoba po večeri. Ukoliko se klubovima i barovima zvanično
i dozvoli rad uz restriktivne mere (kada je broj gostiju u pitanju), izvesno
je da lokali neće biti u mogućnosti da osvare promet koji bi pokrio sve
troškove. Ovo praktično znači da ćemo biti prinuđeni da stavimo “ključ u
bravu”, dok će veliki deo zaposlenih sa svojim porodicama ostati bez
primanja.
Jednostavnije
rečeno, bez konkretne pomoći države direktno privrednim subjektima i ukoliko
se lokalima ne omogući da rade u punom kapacitetu, ova grana će se sasvim
sigurno ugasiti. Sa njom će i Beograd izgubiti reputaciju evropske prestonice
noćnog života, koja je razlog dolaska najvećeg broja turista iz inostranstva
u našu zemlju.
Mislimo
da bi Vlada republike Srbije i grad Beograd trebalo da donesu odgovarajuće
mere kako bismo definisali pravila kojima treba da se prilagodimo, kao i da
zajedno sa nama napravi novi paket mera koji bi direktno olakšao ovo breme
koje nosimo i iz koga u trenutnim okolnostima ne vidimo izlaz.
Iako
niko ne spori da je država paketom mera za pomoć pomogla privrednim
subjektima da sačuvaju poslove svojih zaposlenih, činjenica je da je do sada
izostala adekvatna pomoć za ovu specifičnu i verovatno najugroženiju branšu,
odnosno ljude koji su direktno uložili kako novac, trud i višedecenijsko
iskustvo u granu koja direktno i najviše generiše turizam u Beograd i Srbiju.
Nadamo se da će država i grad prepoznati značaj opstanka naših lokala,
poslova naših zaposlenih, kao i čitave jedne privredne grane od koje delom
zavisi i budućnost turizma.''
|
0 Коментари